Zimski mjeseci i rano proljeće doba su kada u općoj populaciji vladaju i kruže razni virusi, uzrokujući svima poznata stanja – prehladu i gripu. Fizička aktivnost jedna je od preventivnih mjera kad su u pitanju ove zarazne bolesti.
Više je razloga koji pridonose tome da su ljudi koji se bave nekim oblikom rekreacije i sporta rjeđe prehlađeni: boravak na svježem zraku (a ne u zatvorenim prostorima s potencijalnim kliconošama), bolja aktivnost imunološkog sustava, često kvalitetnija prehrana i drugo. Međutim, što napraviti po pitanju aktivnosti kada ipak podlegnemo virusima koji uzrokuju običnu prehladu ili gripu?
Obična prehlada i gripa
Prehlada je najučestalija bolest u čovjeka uopće, a uzrokuje ju preko 200 različitih virusa. Stoga, ne čudi da svatko od nas relativno često i oboli, ponekad i više puta u jednoj godini, ali srećom radi se o veoma blagoj bolesti koja ne traje više od nekoliko dana.
U slučaju blage prehlade koja nije praćena povišenom temperaturom najčešće nije potrebno prestati s aktivnošću jer opasnost od komplikacija ili pogoršanja nije značajna. Nešto veću pozornost obrati svakako na izbor odjeće za namjenu, posebice ako je vani hladno, a nakon trčanja, samo hodanja ili bilo kojeg drugog oblika treninga, što brže presvuci mokru odjeću i utopli se. Što se tiče dužine i intenziteta treninga, važno je slušati svoje tijelo i po potrebi općenito usporiti i opustiti se za vrijeme trajanja prehlade. Vrlo vjerojatno ćeš se nekoliko sati nakon treninga osjećati bolje i lakše ćeš disati, a razlog leži u tome da se za vrijeme aktivnosti luči adrenalin koji smanjuje otečenost nosne sluznice i produkciju sluzi. Po tome, kretanje i tjelovježba djeluju poput kapi za nos!
No, u slučaju da se osjećaš umorno i iscrpljeno te imaš povišenu tjelesnu temperaturu, stvar je dosta drugačija. Naprezati se s povišenom temperaturom u pravilu ne bi trebalo – svaka tjelesna aktivnost dodatno podiže tjelesnu temperaturu i puls, a sve to ubrzava metabolizam i pridonosi općem lošem stanju. Možeš osjetiti slabost, vrtoglavicu, bolove u mišićima i slično – jednostavno organizam nije sposoban podnositi dodatne napore, a sama izvedba treninga bit će prilično loša. Aktivnosti bi trebalo izbjegavati i ako uzimaš lijekove za sniženje temperature jer činjenica da je temperatura u tom trenutku normalna ne znači da bolest nije prisutna.
Pravilo “ispod vrata”
U trkačkoj literaturi može se pronaći vrlo jednostavno i primjenjivo pravilo, ili bolje rečeno naputak, koji se može primijeniti u situacijama kada ne možeš procijeniti je li uputno otići na trening ili radije ostati kod kuće uz čaj i topli pokrivač. Naziva se pravilo “ispod vrata” (eng. below-the-neck rule), a dijeli simptome bolesti u one koji zahvaćaju strukture iznad odnosno ispod vrata. U prvu skupinu simptoma, one iznad vrata, ubrajaju se začepljen nos, kihanje, grlobolja, pritisak u sinusima i slično, te se općenito smatra da nema opasnosti od komplikacija ako se odlučiš otići baviti nekom aktivnošću. Na početku ovog odlomka piše kako bi možda umjesto riječi pravilo, bolje bilo kazati naputak jer postoje, naravno, situacije kad je i u slučaju simptoma iznad vrata bolje preskočiti trening, primjerice ukoliko te muči jača upala sinusa, upala uha ili bakterijska upala ždrijela.
Druga skupina simptoma odnosi se na organe ispod vrata – bronhe, pluća, probavne organe (povraćanje, proljev), mišiće i zglobove. Bolesti koje zahvaćaju nabrojane organe (poput gripe, bronhitisa i upale pluća) općenito su ozbiljnije i zahtijevaju dobar odmor, a često i primjenu lijekova u slučaju povišene tjelesne temperature ili bakterijske infekcije. Sasvim je razumljivo da bi u takvom stanju svaki dodatni napor pogoršao tegobe i produžio oporavak, a samim time i povratak “u pogon” i na omiljeni poligon.
Kada se vratiti treningu?
Ovo pitanje nameće se kad te bolest primora na pauzu od aktivnosti. S treningom je u pravilu najbolje početi onda kad se osjećaš potpuno zdravo i kada možeš obavljati sve druge svakodnevne aktivnosti. Prvih nekoliko treninga najbolje je odraditi lakšim intenzitetom te se postupno vraćati uobičajenoj rutini. Koliko brzo ćeš se osjećati kao prije bolesti ovisi o tome koliko je ona trajala, a najgora stvar koju možeš napraviti je pokušati nadoknaditi izgubljene treninge i inzistirati na velikom intenzitetu i obujmu treninga odmah nakon preboljene bolesti. Iako ti se u početku može činiti da te je bolest bacila tjednima unazad u tvom napretku, najčešće nije tako, posebno ako je pauza bila kraća od tjedan dana. U tako kratko periodu dolazi do veoma malog pada u općoj kondiciji, svega pet do deset posto – ništa što se ne bi dalo brzo nadoknaditi.
Neka te u tvojoj odluci o odlasku na trening, kad te muče ove zimske boljke, vodi misao da je dobro zdravlje preduvjet za dobre rezultate. Kao i da je ponekad potrebno priuštiti tijelu kvalitetan odmor, kako bi se u što kraćem vremenu izborilo protiv bolesti i bilo spremno vratiti se trkačkoj rutini.
Autor: Anda Tomaš
Foto: bigstockphoto.com
