Svi uvijek jedva čekamo proljeće, toplije dane, buđenje prirode. Bude se životinje iz zimskog sna, budi se i naš organizam. No, je li to buđenje za sve baš potpuno bezbolno i veselimo li mu se uistinu svi? Spadaš li i ti među one koji umjesto vedrine i poleta, u tim danima osjećaju umor, bezvoljnost i malaksalost? Možda patiš od sindroma proljetnog umora.
Od ovog sindroma najčešće pate meteoropati, žene, djeca, adolescenti te osobe s nižim tlakom. Ne pomaže ni imunitet narušen zimskim boljkama, a ni proljetne alergije. Proljetni umor manifestira se kroz pad koncentracije zbog čega počesto ne funkcioniramo najbolje u školskoj klupi ili na radnom mjestu. Nisu neuobičajene ni glavobolje i vrtoglavice. Srećom, ne radi se o bolesti ili ozbiljnom poremećaju, nego prolaznoj pojavi koja traje tek tri tjedna.
Smatra se da je sindrom proljetnog umora posljedica iscrpljivanja organizma tijelom zime – zbog teške prehrane, siromašne vitaminima te zbog manjka sunčeve svjetlosti.
Rasporedi obroke i pij, pij, pij!
Po pitanju prehrane, savjeti neće biti ništa drugačiji nego u bilo kojem drugom slučaju. Uz jednostavne ugljikohidrate odnosno hranu visokog glikemijskog indeksa, koliko će ti brzo porasti glukoza u krvi, još će brže opasti. Zavarat će te kratkom epizodom energije, a onda ćeš ponovno upasti u začarani krug umora i gladi. Također, uz masne i kalorične namirnice osjećaj umora i težine bit će još veći.
Raspored obroka, također, igra ulogu – preporuča se obvezan i obilan doručak, ali izbjegavanje prejedanja za ručak, a posebice za večeru, ne bismo li nadoknadili ispuštene obroke kroz dan. Štoviše, treba jesti češće, ali manje obroke. Ukoliko ne možeš odoljeti slatkom, radije ga uzmi kao jedan od tih samostalnih međuobroka, nego kao desert nakon glavnog jela. Povrće je poželjno što manje termički tretirati kako bi zadržalo svoje hranjive vrijednosti.
Redovna hidracija, nešto što toliko volimo zaboravljati i zapostavljati, igra vrlo važnu ulogu vezanu uz osjećaj umora te opće stanje organizma. Pij čak i kad ne osjećaš žeđ – mnogo vode, prirodne sokove i biljne čajeve te jedi juhe. Kava nije naodmet, ali konzumiraj ju u razumnim količinama.
Dodaci prehrani – samo ako je objektivna potreba i uz primjereno doziranje
Zbog zimske prehrane koja je visokokalorična, a s manjim udjelom povrća i voća, dolazi do deficita vitamina C, B, E i D, kao i minerala poput magnezija i željeza. Stoga pohrli na tržnicu koja s toplijim danima ima sve veću ponudu, a ukoliko nadoknadu ne možeš postići kroz prehranu, razmisli o dodacima prehrani. Međutim, i tu treba biti oprezan jer mnogi vole pretjerati s količinama i kombinacijama te bezrazložno trpati u sebe bespotrebne multivitamine, što neće imati nekog posebnog učinka, a može izazvati i štetu organizmu.
Naročito je važno nadoknaditi vitamin C zatim vitamine skupine B, kao i vitamin D, koji se tijekom zime slabije sintetizira zbog manjka sunčeve svjetlosti.
U slučaju nedostatka željeza, u prehranu uvedi više zelenog lisnatog povrća poput kelja, špinata, blitve i zelene salate. Željezom su bogate i morske namirnice – alge, školjke i plava riba.
Sunce je lijek
Na to kako funkcioniramo znatno utječu i vremenske prilike te količina sunčeve svjetlosti. Spomenuvši vitamine, količina vitamina D u organizmu ne ovisi isključivo o prehrani. Nedostatak sunčeve svjetlosti ono je što utječe na njegovu prirodnu sintezu. Topliji dani koji dolaze, omogućavaju duži boravak na otvorenom i suncu. Priušti si barem pola sata neke aktivnosti tijekom dana, bila to duga šetnja ili lagani džogning.
Smanjeni boravak na suncu i manje kretanja zimi utječe i na lučenje hormona – serotonina i melatonina. Potonji se tada pojačano luči te pojačava osjećaj pospanosti. Za ublažavanje proljetnog umora, kretanjem na otvorenom i uz prirodni izvor svjetlosti, potičemo lučenje “hormona sreće“ serotonina. Njegova nedostatnost za kratkih mračnih zimskih dana, razlog je manjku energije i životne radosti. Zato će te boravak na svježem zraku i suncu razbuditi, regenerirati i probuditi osjećaj sreće i poletnosti u tebi.
Pozdrav suncu, ali i pravovremeni pozdrav mjesecu
Dostatan i pravovremeni odmor od velike je važnosti – treba se dovoljno odmarati, lijegati na vrijeme i spavati sedam do osam sati. Međutim, nadolazeće pomicanje sata na ljetno računanje vremena, mnogima će teško pasti. Neke se osobe jednostavno teško navikavaju na promjenu rutine. Postoje neki mali trikovi kojima ćeš se lakše uspavati – nekoliko sati prije počinka, izbjegavaj alkohol i kofein te gledanje u ekran televizora, računala i mobitela. Prirodni lijekovi su čajevi od valerijane, mente ili matičnjaka te vrećica lavande uz krevet.
Također, trebalo bi izbjegavati poslijepodnevno spavanje, čime se remeti normalni ritam sna. Stoga, skupi snage za odoljeti “zovu“ kauča i ne daj mu da pobjedi u odnosu na izlazak u prirodu. A dan započni hladnijim tušem i 15 minuta razgibavanja za razbuđivanje i brz porast energije. “Pozdrav suncu“ idealan je izbor za to!
Uvedi aktivnost u dnevnu rutinu
Ako nije išlo s novogodišnjim odlukama, nadolazeće proljeće pravi je trenutak za donošenje odluke o uvođenju fizičke aktivnosti u dnevnu rutinu. Nemoj odmah iz faze umora srljati u prevelike napore i iscrpljujuće sportove. Započni polako – sa šetnjama na dnevnoj bazi ili laganim džogingom. Aktivnost ubrzava metabolizam i poboljšava cirkulaciju, zbog čega ćeš se odmah početi osjećati bolje i odmornije.
Piše: Martina Maloča
Foto: bigstockphoto.com