Najlakše je uplatiti aranžman i prepustiti se vodičima da nas okolo vode za rukicu i pokazuju nam najpoznatije kulturne znamenitosti destinacije. Međutim, uz malo istraživanja onoga što upravo nas zanima, malo prepuštanja i malo aktivnosti i akcije – sami si možemo napraviti najuzbudljivije i najnepredvidivije putovanje. Ipak mi ovdje promičemo aktivnost…
Donosimo ti devet savjeta kako upoznati nove destinacije, njihovu kulturu, povijest i ljude, doživjeti autohtone gastro užitke, ali i kako to učiniti što obuhvatnije, zagrebavši ispod površine namijenjene isključivo oku turista. Ponekad, destinacija ne mora biti nešto egzotično i razvikano. Ponekad je dovoljno kakav smo pristup odabrali pri upoznavanju našeg odredišta koje je možda i tu pod nosom. Kako stara izreka kaže – Nije bitan cilj, nego i put koji do njega vodi!
1. Napravi si proputovanje
Nemoj se koncentrirati samo na odredište. Istraži kakvih još zanimljivosti možeš pronaći i posjetiti na putu do njega. Na stanicama proputovanja, najčešće ćeš doživjeti više doživljaja nego na samom odredištu.
2. Odaberi drukčije sredstvo transporta
OK, postoje destinacije na koje ne možeš drukčije nego avionom. Međutim, ako se odlučiš na proputovanje s usputnim postajama, desetsatno putovanje automobilom može biti vrlo zanimljivo i uzbudljivo. Za razliku od sjedanja u avion i dolaska na cilj za par sati. Također, zašto ne otići na put od 100-tinjak kilometara do naše metropole biciklom. I to ne uobičajenim rutama, magistralom i slično.
3. Informiraj se, ali i skreni s putanje
Informiraj se prethodno o onome što možeš vidjeti, o znamenitostima, o onome što te zanima. Prouči rutu puta do odredišta te kartu grada koji je tvoja destinacija. Ipak, nemoj organizirati cijeli izlet do u korak. Prepusti neke stvari sudbini i kamo te put odvede. Lutaj malo, skreni s puta, skreni u neku ulicu koja ne čini staru jezgru i kulturno središte grada.
4. Tko pita – upoznaje nove ljude
Primoran(a) upitati lokalce za pomoć i upute, tako upoznaješ nove ljude i u “škrinju uspomena“ spremaš uzbudljive pustolovine i priče. Ponekad nova poznanstva odvedu tvoje putovanje u sasvim neplaniranom pravcu. Životne priče ljudi koje susrećeš mogu te obogatiti puno više, nego povijesne činjenice o nekom kulturnom spomeniku, koje ćeš zaboraviti već do idućeg spomenika.
5. Organiziraj si putovanje oko središnjeg događaja
Odaberi neko događanje koje te zanima, poput koncerta, karnevala, utakmice, utrke ili konvencije ljubitelja stripa ili Star Treka. No, onda nemoj žuriti odmah kući, nego organiziraj svoj godišnji odmor s tim kao središnjim događajem. Na destinaciji čini i upoznaj sve što želiš, kao i na svakom drugom putovanju – razgledaj kulturne znamenitosti, posjeti izložbu, sjedni u restoran koji te privukao, popni se na obližnje brdo…
6. Posjeti buvljak i upoznaj alternativnu scenu
Kao što smo rekli, centar neke metropole nije jedini duh kojim ona odiše. Netko tko živi ondje ili ju dobro poznaje, poznaje ju na sasvim drugi način i zna da su njene znamenitosti i lokalni buvljak, alternativna scena toga grada, najpoznatija gradska “prčvarnica“ ili birtija za koju znaju samo starosjedioci.
7. Upoznaj grad iz druge perspektive
Poznati glazbenici David Byrne (Talking Heads) i Blixa Bargeld (Einstürzende Neubauten, Nick Cave and the Bad Seeds), dokazali su da turneje glazbenika nisu rezervirane samo za sex, drugs and rock ‘n’ roll. Dobro, možda u mlađim danima. Međutim, kasnije su svoje turneje iskoristili kao poligon za činiti na putovanjima ono što ih najviše zanima. Tako je Byrne proputovao najpoznatije svjetske metropole s rasklopivim biciklom u prtljazi. Upoznavao ih je iz perspektive biciklista, a kao rezultat toga proizašla je knjiga Biciklistički dnevnik u kojoj promišlja o socijalnoj i kulturološkoj slici tih gradova, njihovoj arhitekturi, urbanističkom planiranju, biciklističkoj infrastrukturi….
Blixa je, pak, odlučio europske gradove (is)kušati kroz prizmu njihove gastro-enološke ponude. U maniri pravog gastronomada, u knjizi Europa unakrsno (Litanija) recenzira jela poznatih europskih restorana, pa tako i zagrebačkog Regent Esplanade. Također, piše i o obilaženju muzeja, galerija, klubova, kolodvora i aerodroma po čijim zakucima pronalazi detalje kakvi nam najčešće promiču. Kad odabereš destinaciju, čak i s nekim drugim ciljem, zašto ne “pročačkati“ po internetu restoransku ponudu i napraviti rezervaciju. Pa u budžetu namijeniti novac i za jedan vrhunski gurmanski ili, štoviše, autohtoni obrok.
8. Razgledavanje u trku
Mnogi koji ne znaju za drugo nego za aktivan odmor, ni na jedno putovanje ne idu bez tenisica/gojzerica ili bicikla. Toj populaciji putovanje se vrti oko toga gdje će planinariti i biciklirati te odraditi trening. Možda su na tom putu baš zbog utrke, a možda su na službenom putovanju koje nikako ne može proći bez obveznog jutarnjeg džoginga. Ugledaj se na njih! I tvoje putovanje može biti aktivno. Danas je vrlo popularno upoznavati metropole kroz lagani trkački trening, ili kako smo već spomenuli, na biciklu.
9. Fotkaj, ali pazi provalija!
Ovo bi možda mogla postati jednom od najvažnijih fraza ili pouka 21. stoljeća. Naime, svakako fotografiraj i stvaraj uspomene i na taj način, ali budi umjeren(a) i u tome. Neka to ne bude tvoja omiljena (avan)turistička aktivnost, pa kad kod kuće dođe na red pregledavanje ulovljenih trenutaka, da se uopće ne možeš sjetiti gdje je i kada to bilo. Sve te svjetske ljepote ne bi trebale biti upoznate i zapamćene samo kroz objektiv fotića. On nikad ne može prenijeti doživljaj i osjećaj uživo. Štoviše, opsesivno fotografiranje (posebno selfieja) danas je postalo “opasan sport“, zbog kojeg ljudi doslovce stradavaju jer ne vide kamo hodaju.
Fotografija krastače u izvorskom zdencu manastira na proputovanju, fotografija pola autorice teksta s biciklom “Banu pod repom“ koju su ulovile bezvoljne tinejdžerke, te još jedna moje malenkosti s biciklom pored kante za smeće na ulazu zgrade, gdje ću spavati. To je sve što je ulovljeno fotićeom, sa 130 kilometara samotnjačkog offroad proputovanja biciklom do Zagreba. Međutim, uspomene s doživljene pustolovine tog duugog, vrućeg i prašnjavog ljetnog dana – zapečaćene su u glavi dok ne posenili.
Piše: Martina Maloča
Foto: bigstockphoto.com
