Jeste li znali da prvi ljubavni odnosno bračni par koji je osvojio najviši svjetski vrh Mount Everest, dolazi upravo iz susjedne Slovenije? Andrej i Marija Štremfelj prije 30 godina osvojili su taj vrh visok 8848 metara, u vidu Međunarodne ekspedicije Alpe-Adria. Popeli su se uobičajenim smjerom preko Južnog sedla i upisali se tako u Guinnessovu knjigu rekorda. Uz to, Marija se upisuje i kao prva Slovenka na tom vrhu te 13. žena uopće.
Tog 7. listopada 1990. godine ovaj div sa svojim prilikama, bio je naklonjen paru iz Slovenije. Pratilo ih je lijepo i mirno vrijeme pa je njihovo napredovanje na vrh bilo i brže od planiranoga. Mogli su si čak priuštiti i preskakanje tabora, pa je njihov uspon iz baze do vrha trajao tek tri dana, a posljednja dionica iz sedla do vrha, devet sati. Na vrhu je bilo tako mirno da su si mogli priuštiti ono što rijetki mogu – čak sat vremena na krovu svijeta!
Međutim, ovaj par tada u ranim tridesetima, zasigurno može reći da se na ovu ekspediciju odvažio s nemalim iskustvom. Štoviše, Andreju je to bio drugi uspon na Everest. Prvi put osvojio ga je s poznatim, danas pokojnim slovenskim alpinistom Nejcom Zaplotnikom, 13. svibnja 1979. godine. Penjali su se u navezu, Zapadnim grebenom i time postali prvi Slovenci na Everestu.
Prvi osamtisućnjaci i druge pripreme
Mariji je Everest bio drugi osamtisućnjak, iako je taj prvi 800 metara niži. Zajedno sa suprugom, 1986. godine popela se na Broad Peak (8047 m), čime postaje i prva žena na osamtisućnjaku. Andrej je, pak, tek tjedan dana kasnije osvojio i Gasherbrum II (8035 m). Gasherbrum I (8068 m) bio je njegov prvi vrh iznad 8000 metara koji je 1977. osvojio s Nejcom Zaplotnikom, prije nego li će se dvije godine kasnije zaputiti na Everest.
Jedan od Marijinih najznačajnijih podviga koji su prethodili Everestu, njezino je sudjelovanje u Prvoj jugoslavenskoj ženskoj alpinističkoj ekspediciji 1982., i to na Ismoil Somoni (7495 m). Vrh koji je u to vrijeme poznat kao Vrh komunizma (uspon na kojemu je tri godine kasnije snimljena poznata fotografija Junko Tabei, prve žene na Everestu 1975.). Godinu kasnije i Andrej bilježi isti vrh, kao jedan od vrhova Pamira koje je osvojio.
Izuzev alpinizma, Marija je strastvena penjačica na stijeni, a uz to i vrlo uspješna. Njeni podvizi u tom području ni malo ne zaostaju za onim alpinističkima.
Neukroćeni K2 i ostali podvizi
Andrej je 1988. pokušao osvojiti i himalajski K2 (8611 m), drugi svjetski najviši vrh, ali opasniji od Everesta. Nije uspio, no i taj podvig bilježi u uspone iznad 8000 metara jer se popeo do 8150 metara visine.
Prije zajedničkog uspona na Everest sa suprugom, još se dvaput uspinje nad 8000 visine – 1981. u usponu na Lotse (8516 m) doseže visinu od 8250 metara; te 1989. na Šiša Pangmu (8027 m). Za uspon 1991. na Kangchenjungu, južni vrh (8476 m) nagrađen je Zlatnim cepinom.
Nakon toga, slijede još dva zajednička osamtisućnjaka koji čine Marijin treći i četvrti uspon na te visine. Cho Oyu (8201 m) Marija i Andrej su, pošavši iz baze, osvojili nakon dva dana, 1995. godine. Isti je vrh, 12 godina kasnije osvojila prva hrvatska ženska ekspedicija od 19 članica. Tako su Darija i Iris Bostjančić postale prve Hrvatice na vrhu iznad 8000 metara, ali i prve sestre na tom vrhu (dvije godine kasnije iste ih “titule“ krase i za uspon Mt. Everest).
Zadnji se put bračni par zajednički popeo na osamtisućnjak 2004. godine. Radi se o Daulagiriju (8172 m) koji je ujedno Andrejev osmi uspon iznad 8000 metara. Što ne znači da njihovi zajednički, a ni samostalni podvizi tu prestaju. Već iduće godine zajedno, u Aljasci osvajaju najviši vrh Sjeverne Amerike Denali (6194 m), dok 2010. uspinju i najviši vrh Južne Amerike, Acancagua.
Ni u sedmom desetljeću nema stajanja
Nakon više od 40 godina alpinizma, ali i sportskog penjanja te više od 3000 podviga – u raznim krajevima svijeta, u svim uvjetima, po snijegu i ledu, na klasičnim usponima i onima u alpskom stilu, te kao vodič – Andreju je 2018. godine dodijeljen Zlatni cepin za životno djelo.
Marija i Andrej danas imaju više od 60 godina, ali uz bogato alpinističko iskustvo i škrinju pretrpanu nezaboravnim podvizima, uspomenama i prizorima, i dalje su aktivni. Svoju strast i znanje prenose drugima kao gorski vodiči te kroz razna predavanja i izložbe fotografija, ali čak i kroz vjersku zajednicu. Jasno, kao roditelji troje djece i kao baka i djed, svoju su ljubav prema planini i aktivnom stilu života na otvorenom, prenijeli i na potomstvo. Tako da ne izostaju međugeneracijski i obiteljski podvizi i izleti slovenskim i svjetskim vrhuncima i stijenama.
Piše: Martina Maloča
Foto: Facebook, osobna arhiva
