Kad su nam kao djeci pričali o princezama i prinčevima i njihovim začaranim dvorcima iz bajke, naša je mašta bujala. Međutim, kad su nas roditelji ili učitelji odveli na izlet u Trakošćan, najljepši dvorac iz bajke stajao je tu pred nama, pod našim nogama, nadohvat ruke – zagorski biser objelodanjen točno onakav kakvim smo ga zamišljali.
Na brežuljku koji se uzdiže iznad park-šume i jezera, na 250 metara visine izrastao je jedan od najatraktivnijih dvoraca u zemlji – Trakošćan. Samo 23 kilometra udaljen od Krapine i 40 kilometara od Varaždina, ovaj dragulj kontinentalne Hrvatske, ali i jedan od najljepših dvoraca Europe, vrlo je dostupan za posjetitelje. Štoviše, jedan je od najposjećenijih hrvatskih dvoraca, o čemu svjedoči i brojka od oko 85.000 posjetitelja dvorca te oko 50.000 šetača trakošćanskim parkom godišnje.
Od osmatračke utvrde, preko doma Celjskima do rezidencije Draškovićima
Trakošćan je sagrađen u 13. je stoljeću kao manji burg odnosno osmatračka utvrda u sustavu Zagorske kneževine. Nije sigurno je li ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) iz antičkog doba ili po vitezovima Drachenstein, gospodarima tih krajeva u srednjem vijeku.
Prvi poznati vlasnici dvorca su s kraja 14. stoljeća, grofovi Celjski, tada gospodari Zagorske grofovije. Uskoro ta obitelj izumire te Trakošćan mijenja razne gospodare – Jana Vitovca, Ivaniša Korvina te Ivana Gyulaya u čijoj obitelji ostaje tri generacije, kada i ona izumire. Iz državnih ruku odnosno kralja Maximilijana, vlastelinstvo u drugoj polovici 16. stoljeća završava u vlasništvu Juraja Draškovića. Ono je u vlasništvu obitelji do 1944. godine kad Draškovići iseljavaju u Austriju, a dvorac biva nacionaliziran.
Za to je vrijeme obitelj zapuštala, pa ponovno dobivala interes za dvorac. Tako, sredinom 19. stoljeća, u duhu romantičkog povratka prirodi i obiteljskim tradicijama, podmaršal Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac.
Romantična šetnja Putem vila uz jezero
Obnova je izvedena u neogotičkom stilu, a istodobno je obnovljen čitav okoliš – okolica dvorca oblikovana je kao predivna pejzažna park-šuma u kojem umjetno jezero, livade, drveće i grmlje te vrtni objekti čine skladnu hortikulturnu cjelinu. Romantičarski perivoj dijelom je načinjen iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba, ali u njemu su posađene i različite rijetke i egzotične vrste drveća koje mu, osobito ujesen, daju šarenilo i dinamiku.
Osobito i prepoznatljivo obilježje Trakošćanu daje veliko romantično jezero, dugo oko kilometar i pol te duboko oko dva i pol metra. Voda se ljeti ugrije i do 22 stupnja, dok se zimi površina jezera zaleđuje te takva ostaje i do tri mjeseca. Uz samo jezero uređene su pješačke staze, koje taj prostor pretvaraju u prekrasno, jedinstveno šetalište.
“Put vila“ još je jedno obilježje koje priča o bajkovitosti ove lokacije, okružene predivnom prirodom. Naime, radi se o uređenoj poučnoj stazi oko Trakošćanskog jezera, koja pruža uvid u prirodne vrijednosti park-šume i okolnog područja. Uz laganu šetnju, za otprilike dva sata može se razgledati staza u cijeloj svojoj dužini od pet kilometara. Na njoj se nalazi 20 poučnih točaka, kao i ribarska kućica, uređena kao info-točka namijenjena predahu za vrijeme šetnje.
Otvorena vrata u riznicu povijesti
Od 1953. godine, Trakošćan se iz rezidencijalnog dvorca koji su novije generacije Draškovićevih, pod kraj još samo povremeno koristile, pretvara u muzejski prostor sa stalnom postavom. Njegove bogate povijesne sadržaje, osim vjerne rekonstrukcije ambijenata iz razdoblja obnove, čine vrijedni primjerci baroknoga namještaja i sitnih predmeta. Dvorac je danas u vlasništvu Republike Hrvatske.
Istaknuti elementi obnovljena dvorca su – ulazna kula s pokretnim mostom, viteška dvorana s viteškim oklopima i zastavama Draškovićeva banderija, bogata zbirka oružja, zbirka portreta Draškovića i njihovih rođaka Zrinskih, opus slikarice Julijane Erdödy-Drašković, očuvana dvorska kuhinja, knjižnica i drugo. U parku je i kapela sv. Ivana, takozvani Januš.
Od napredne vizije grofa Draškovića do outdoor sportova
Smatra se da je grof Juraj Drašković, pristupajući rekonstrukciji dvorca, imao razrađen projekt za njegovo turističko korištenje. Kompleks je preuredio prema najvišim estetskim standardima te je stvorio privlačno okruženje kojem, uistinu, nema premca ni na veće udaljenosti.
Zahvaljujući tome, i nove generacije u Trakošćanu mogu naći utočište za ugodno provedeno vrijeme, kroz istodobno upoznavanje kulturne baštine i uživanje u ambijentu neponovljivih prirodnih ljepota. Međutim, s novim vremenima dolaze i novi trendovi. Tako u novije doba raste popularnost boravka u prirodi, ali kroz sportsko-rekreativne sadržaje odnosno outdoor sportove. Paralelno s tim raste i nova vrsta turizma – aktivni turizam. Nešto za što je okolica dvorca Trakošćana kao stvorena – savršen poligon za trčanje i vožnju biciklom, kao i niz drugih sadržaja na otvorenom…
Hotel Trakošćan – utočište na rubu šume za svakoga
U blizini jednog od najočuvanijih dvoraca hrvatske baštine, kao protuteža povijesti, nalazi se istoimeni suvremeno uređeni hotel. U ovakvom bajkovitom okruženju, na rubu šume hotel Trakošćan osmišljava za vas vaše slobodno vrijeme, ali je i odlična destinacija za organiziranje korporativnih događaja. Osim što nudi bogatu ponudu animacijskog programa i sadržaja, isto tako osigurava organizaciju seminara, kongresa i teambuildinga.
Tako ovaj hotel sa četiri zvjezdice pruža dvoje u jednom – nakon poslovnih tema, opuštanje u wellness centru kojeg čine bazen i saune. Ili pak, kroz dodatnu rekreaciju i zabavu za sportaše i rekreativce – na teniskim terenima, kroz mini golf, odbojku ili košarku u sklopu hotelskog kompleksa. Za one, više adrenalinske tipove te koji vole lutanja i razgledanja, u hotelu se mogu unajmiti brdski bicikli, a u ponudi su i paragliding na Ravnoj gori te quad safari zagorskim predjelima ili jednostavna šetnja i planinarenje obroncima Ravne gore.
Ponos bednjanskog kraja – najduža rijeka unutar granica i bedljuinsko rieč
U blizini Trakošćana, u Maceljskom gorju izvire rijeka Bednja. Ona se smatra najdužom rijekom koja ima izvor i ušće u Hrvatskoj te koja cijelom svojim tokom, od 133 kilometra, teče unutar Hrvatske. Ona čini sjevernu prirodnu granicu, a ulijeva se u Dravu kod Malog Bukovca u blizini Ludbrega.
Geografski, istoimenoj općini, Bednji pripada i Trakošćan kao jedno od 25 njenih naselja. To je zagorsko mjesto koje je zbog svoje zemljopisne pozicije specifično i meteorološki i povijesno-lingvistički. U meteorološkim krugovima, bednjanski je kraj poznat po tome, da čak i zimi bilježi niže temperature od gorskih krajeva zemlje, kao što su Lika i Gorski kotar.
Što se tiče bednjanskog govora, on je svoju posebnost sačuvao kroz stoljeća, zahvaljujući zatvorenosti i prometnoj izoliranosti bednjanskoga kraja. To je rezultiralo neznatnim migracijama i naseljavanjima iz susjednih govornih područja, a time i izostanku vanjskih utjecaja.
Bednjanski govor ubraja se među najinteresantnije, najmelodičnije i najkompliciranije govore kajkavskoga narječja zbog bogatstva vokala, akcenata, zanimljivih glasovnih promjena i drugog. U nastojanju da se očuva bednjanski govor, kao najstariji hrvatski kajkavski pradijalekt, profesor i dijalektolog iz bednjanskog kraja, Josip Jedvaj, objavio je dosad najprecizniju i najopširniju studiju o bednjanskom govoru, a koja se ubraja među najbolje opise jednog našeg organskoga govora. Poznati su i drugi projekti, kako bi se bednjanski govor sačuvao za buduće generacije, poput izrade bednjanskog rječnika.
Foto: Dvor Trakošćan, Hotel Trakošćan
PROMO
